Povijesni pregled razvoja Unixa na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu

Berkeley Software Distribution (BSD)

• BSD Unix nastaje krajem 1970-tih i tijekom 1980-tih godina kao derivat AT&T-evog Unixa, začetnik je Bill Joy sa University of California, Berkeley
• razvija ga Computer Systems Research Group (CSRG): Keith Bostic, Bill Joy, Marshall Kirk McKusick, Sam Leffler, Mike Karels i drugi
• brzo postaje popularan na sveučilištima i institutima, zaslužan za popularizaciju Unixa na sveučilištima u SAD-u
• verzije 1BSD, 2BSD, 3BSD, 4BSD, 4.1BSD, 4.2BSD, 4.3BSD, ...; dobar povijesni izvor je Twenty Years of Berkeley Unix: From AT&T-Owned to Freely Redistributable (Open Sources: Voices from the Open Source Revolution)

• vrlo je važan za razvoj tehnologija na kojima se zasniva internet; ranih 1980-ih godina DARPA financira razvoj tehnologija interneta u okviru BSD Unixa

  • BBN Technologies (Bolt, Beranek and Newman) natječe se s entuzijastima na Sveučilištu u Berkeleyu među kojima glavnu ulogu imaju Bill Joy i Mike Karels
  • A Narrative History of BSD, video u kojem Marshall Kirk McKusick priča o razvoju Unixa i interneta na Berkeleyu (u povijesti interneta to je doba gdje se više dotad odvojenih i međusobno različitih mreža spaja u jednu i nastaje međumrežje, odnosno internet)
  • kako je BSD već bio raširen po sveučilištima diljem SAD-a, tako su se kasnijim verzijama proširile tehnologije koje omogućuju rad interneta razvijene na Berkeleyu i drugdje

FreeBSD

• 1989. godine Keith Bostic predlaže zamjenu čitavog preostalog AT&T-evog koda otvorenim kodom i do 1991. ostaje šest datoteka za zamjenu
• 1992. William i Lynne Jolitz pišu zamjene za šest datoteka, a na temelju njihovog rada od 1993. nadalje razvija se FreeBSD
• 1992. također ide tužba UNIX System Laboratories, Inc. (USL) v. Berkeley Software Design, Inc. (BSDi) (dokumentacija) koja nakon protutužbe od strane Sveučilišta u Berkeleyu i preuzimanja USL-a od strane Novella 1993. godine završava dogovorom koji paše obje strane (specijalno, Sveučilište u Berkeleyu ima autorsko pravo nad kodom na kojem se temelji FreeBSD)

• danas je osobito značajan zbog vrlo malo licenčnih ograničenja kod korištenja unutar vlasničkih hardvera i softvera, na njemu se temelje

  • Netflix Open Connect
  • Panasonic Viera TV
  • PlayStation 3, PlayStation 4 i PlayStation Vita
  • Nintendo Switch
  • Darwin, koji je srž otvorenog koda na kojoj je izgrađen vlasnički operacijski sustav Apple macOS
  • Whatsapp (prije kupnje od strane Facebooka)

• globalno je manje popularan od Linuxa i Apple macOS-a

  • vrlo popularan kod pojedinih pružatelja internetskih usluga (vrlo rano dobio podršku za IPv6 zahvaljujući projektu KAME) i uređajima za pohranu podataka (uglavnom koriste derivat FreeBSD-a TrueNAS)
  • marginalan kod superračunala (Brooks Davis - FreeBSD, Building a Computing Cluster i Brooks Davis: Porting HPC Tools to FreeBSD)
  • šaljiva predavanja na temu relativne (ne)popularnosti FreeBSD-a: BSD is Dying, Jason Dixon, NYCBSDCon 2007 i Jason Dixon Closing Remarks of DCBSDCon - BSD is Still Dying, parodija na "Netcraft now confirms: *BSD is dying, ima priču o povijesti Unixa od početka do doba FreeBSD-a

Ostali derivati BSD-a

• Apple NextSTEP/OPENSTEP, kasnije Mac OS X i OS X, danas macOS
• DragonFlyBSD
• NetBSD i OpenBSD

Tip

Detaljniji pregled povijesti Unixa i operacijskih sustava sličnih Unixu moguće je pronaći na Wikipedijinoj stranici History of Unix.

Author: Vedran Miletić